U sklopu projekta FORESIST održana je stručna radionica posvećena tradicijskim praksama upravljanja šumama otoka Krka. Radionica pod nazivom „Trinkanje“ bila je prvenstveno namijenjena djelatnicima jedinica lokalne samouprave, s ciljem predstavljanja koristi ove tradicionalne metode i razmatranja mogućnosti njezina ponovnog uvođenja na javne površine.
Na radionici su sudjelovali predstavnici jedinica lokalne samouprave i komunalnih poduzeća Grada Krka te općina Omišalj, Dobrinj, Punat i Malinska–Dubašnica, odnosno područja koja obuhvaćaju listopadnu vegetacijsku zonu otoka Krka u kojoj dominira hrast medunac.
Trinkanje je tradicijska praksa upravljanja stablima hrasta medunca vrlo raširena u drmunima. Predstavlja posebnu vrstu sječe u kojoj se grane režu visoko na deblu. U Hrvatskoj se ovaj zahvat još naziva i šubarenje, pedalanje, sječa u glavu ili prevršivanje. Nekada je bio vrlo raširen način pridobivanja drva diljem Europe. Drvo je tada bilo ključni energent i resurs koji je zamjenjivao današnju naftu, plin i plastiku, pa je bilo nužno osigurati dugoročnu i održivu dostupnost tog vrijednog materijala.
Ovakav način gospodarenja omogućavao je da se kroz više generacija s istog stabla dobiva drvo za ogrjev i gradnju. Budući da su drmuni i stabla često bili nasljeđivani unutar obitelji, generacije su se grijale na drvo istoga stabla te koristile njegove plodove i druge resurse. Pojedina trinkana stabla stoga se s pravom mogu nazvati „obiteljskim stablima“ – svjedocima kulture, kontinuiteta i identiteta lokalnog stanovništva.
Trinkani hrastovi, poznati kao trinkanci, imaju prepoznatljiv izgled – snažno deblo i razgranatu, često šuplju krošnju punu života. Takva stabla mogu biti iznimno stara, a istovremeno vrlo otporna. Trinkanje je primjer znanja koje je nastalo iskustvom i prilagodbom – načina kako uzeti iz prirode, a pritom joj omogućiti brz oporavak.
Desetljećima se ova praksa smatrala zastarjelom i štetnom za stablo i okoliš. Međutim, suvremena istraživanja i novi pogledi na očuvanje staništa sve češće potvrđuju njezinu vrijednost. Danas se trinkanje prepoznaje kao metoda koja jača otpornost stabala i povezanih staništa, ali i kao važan element očuvanja kulturnog identiteta kroz revitalizaciju vizualno prepoznatljivog kulturnog krajolika. Zbog toga se više ne smatra uništavanjem šume, već održivim znanjem predaka koje doprinosi dugoročnoj stabilnosti ekosustava.
Suvremene koristi trinkanja su brojne:
- Stablo se nakon zahvata brzo obnavlja, a šumsko tlo ispod njega ostaje očuvano.
- Otvara se prostor za ispašu stoke i druge oblike korištenja prostora.
- Trinkano stablo može doživjeti znatno veću starost.
- Ponovnim pomlađivanjem krošnje skraćuje se put kolanja hranjivih tvari i vode, dok snažan, razvijen korijen s pripadajućom mikorizom ostaje očuvan. Time stablo postaje otpornije na klimatske ekstreme, osobito na ljetne suše i vrućine.
- Sniženo težište krošnje čini stablo otpornijim na izvale i vjetrolome uzrokovane olujama.
- Šuplje deblo i široka krošnja pružaju stanište brojnim pticama, kukcima i sisavcima, čime se potiče bioraznolikost.
- Stabla redovitije i obilnije plodonose, što pozitivno utječe na šumske organizme i stoku, poslijedično i čovjeka.
- Produkcija biomase redovito trinkanog stabla kroz određeno razdoblje može značajno nadmašiti produkciju netrinkanih stabala na istom staništu, čime ono postaje vrijedan izvor ogrjevnog drva, ali i važan saveznik u vezivanju ugljika i ublažavanju klimatskih promjena.
Stabla koja se trinkalo u sklopu radionice stara su približno 150 godina, a posljednji put su trinkana prije pedesetak godina. Radionica je održana u „Dubašljanskom drmuniću“, nekadašnjoj šumici koja je danas prenamijenjena u dječji park koji koriste polaznici Dječjeg vrtića Katarina Frankopan u Malinskoj. Time je na simboličan način povezana tradicionalna praksa s novim generacijama koje odrastaju i igraju se u hladu trinkanih stabala. Iako će ove godine njihov gusti hlad izostati, krošnje će se ubrzo obnoviti i ponovno pružati zaštitu i ugodu prostoru.
Radionica, odnosno provedeni zahvat, temelji se na rezultatima i smjernicama dvaju stručnih istraživanja koja su proveli djelatnici Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu: studiji iz 2023. godine pod nazivom „Utvrđivanje starosti i dinamike prirasta orezivanih stabala hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.) na području Općine Malinska-Dubašnica“ te analizi iz 2025. godine „Analiza šumskog ekosustava u kojem se gospodarilo sječom u glavu, procjena razine ugroženosti i definiranje prijedloga mjera zaštite i očuvanja vezano uz fenomen sječe u glavu u šumama hrasta medunca na otoku Krku u provedbi projekta FoRESisT“.
Teorijski dio radionice održao je mag. ing. šum. Toni Kraljić, dok je praktični dio i demonstraciju zahvata vodio arborist Dražen Ilić, vlasnik tvrtke D&D Hortikultura. Prilikom izvedbe radionice korištena je oprema nabavljena u sklopu projekta FoRESisT (SIHR00099), Interreg SI–HR 2021.–2027.
Zahvaljujemo svima koji su sudjelovali te se nadamo da ova radionica predstavlja još jedan važan korak prema revitalizaciji tradicijskih praksi te očuvanju vrijednih staništa i kulturne baštine.
