Dvodnevna radionica suhozidne gradnje u sklopu SReST projekta omogućila je polaznicima da zajedničkim snagama djelomično obnove staru mošunu u srcu Dubašnice, upoznaju se s tehnikom suhozidne gradnje i osvijeste koliko su obnova i zaštita suhozidnih građevina važne u očuvanju naše kulturne baštine, ali i za održivu poljoprivredu.
Prošlog vikenda u Barušićima je održana dvodnevna radionica suhozidne gradnje pod vodstvom stručnjaka iz udruge 4 GRADA DRAGODID. Radilo se na obnovi reprezentativnog primjera dubašljanske mošune, tj. tradicionalne pastirske građevine – suhozidne štale za životinje. U uvodnom dijelu radionice voditelji su polaznike upoznali s osnovama gradnje „u suho“, nakon čega su u radnom dijelu svi zajedno rekonstruirali problematične dijelove građevine, kao što su zabat i urušeni otvor zida mošune te napravili podlogu za građu krovišta koja je planirana, također s tradicionalnim pokrovom (slamom od sirka). Ove dijelove se rekonstruiralo tehnikom duplice ili suhozida s dva lica, gdje se suhozid sastoji od dva vanjska sloja kamenja, a između njih se stavlja sitnije kamenje kao ispuna. Također, polaznici su pod vodstvom stručnjaka obnavljali jednostruke ogradne zidove – tzv. „unjulo“ oko mošune kako bi postali stabilniji i viši. S ciljem da obnovljena mošuna u budućnosti postane spomenik tradicijskog života, prisutni su se uz jednaku dozu rada, učenja i zabave pobrinuli da ova mošuna više ne bude napuštena i zaboravljena.
Obnovi dubašljanske mošune pridonijeli su polaznici iz Rijeke, Kastva, Zagreba, Gospića, čitavog otoka Krka i samo jedan Dubašljan. Nadamo se da će u budućnosti ovakve radionice privući veći broj lokalnih stanovnika željnih učenja o očuvanju naše kulturne baštine.
Umijeće suhozidne gradnje nalazi se na Reprezentativnom popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, tako da je održana radionica korak naprijed u daljnjem očuvanju i prenošenju ove tradicionalne vještine. Bitno je spomenuti i da suhozidna gradnja donosi niz koristi za ekosustav, kao što je sprječavanje erozije tla, stvaranje staništa za veliki broj biljaka i životinja, smanjenje rizika od poplava, smanjenje CO2 otiska, itd. – pa učenjem od naših predaka možemo osigurati održiviju lokalnu poljoprivredu.
Radionica je sufinancirana od strane Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske – program Zaštita i očuvanje nematerijalnih kulturnih dobara te od Europske unije – program Interreg Dunavska regija.
